Dana 16. ožujka smo obilježavali Hrvatski dan osviještenosti o debljini. Hrvatski sabor 2017. godine donio je odluku o proglašenju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ koji će se svake godine obilježavati 16. ožujka, a u kojem posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstveni problem današnjice.
Cilj Hrvatskog dana osviještenosti o debljini je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) koji je izdala World Obesity Federation na Svjetski dan debljine ove godine, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Ova saznanja naglašavaju da će Hrvatska propustiti ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine.
DEBLJINA U ODRASLIH 2030.
BROJ ODRASLIH S DEBLJINOM
Zemlje u europskoj regiji s najvišim i najnižim procjenjenim prevalencijama debljine u žena do 2030.
Zemlje u europskoj regiji s najvišim i najnižim procjenjenim prevalencijama debljine u muškaraca do 2030.
Gledamo li samo europsku regiju možemo vidjeti kako je Hrvatska u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca, 32%, i kod žena, 31%. Najveća prevalencija debljine u 2030. godini u muškaraca predviđa se u Malti (37%), a u žena u Turskoj (50%).
Gledamo li samo europsku regiju možemo vidjeti kako je Hrvatska u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca, 32%, i kod žena, 31%. Najveća prevalencija debljine u 2030. godini u muškaraca predviđa se u Malti (37%), a u žena u Turskoj (50%).
Projekcije za 2030. za debljinu u djece (5-19 godina), najviše i najniže u Europi
DEBLJINA U DJECE U 2030.
Gledamo li samo europsku regiju možemo vidjeti kako je Hrvatska u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca, 32%, i kod žena, 31%. Najveća prevalencija de
Iako je činjenica da će Hrvatska u 2030. godini imati 31,4% odraslih s debljinom, zajedno s činjenicom da očekujemo godišnji porast debljine u djece od 4,1%, vrlo zabrinjavajuća, ohrabruje to što smo prema globalnom rangu spremnosti za kronične nezarazne bolesti povezane s debljinom globalno na visokom 23. mjestu, zajedno s ostalim razvijenim zemljama.
Ove projekcije za budućnost predstavljaju ozbiljan poticaj za zaustavljanje pogrešnog razumijevanja i stigmatizacije debljine te pozivaju na sustavna visoka ulaganja u prevenciju i liječenje debljine koja će spriječiti ostvarenje ovakvih projekcija. U Republici Hrvatskoj ovog je mjeseca zato s radom počela Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za prevenciju debljine. Radna skupina okuplja istaknute hrvatske stručnjake i znanstvenike koji se bave različitim aspektima prevencije i liječenja debljine pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović koja je povodom početka rada radne skupine izjavila: “Važno je da svi osvijestimo kako je debljina važan zdravstveni, a ne estetski problem te da kao društvo stvorimo pretpostavke za rano uočavanje, prevenciju i liječenje debljine, pritom imajući na umu socioekonomsku podlogu u nastanku debljine, raširenu stigmatizaciju debljine te potrebu za multisektorskim djelovanjem.”