Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna s te je njegov cilj podizanje svijesti građana o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svijetu i u Hrvatskoj.
Voditi brigu o svom srcu znači razumijeti potencijalne rizike koji su mjerljivi i podložni kontroli i liječenju. Upravo zbog toga moramo promjeniti navike i misliti na svije srce čime uvelike umanjuemo rizik obolijevanja.
Tema ovogodišnjeg dana srca je “Use heart for every heart“.
Prema Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar, bolesti srca i krvnih žila imaju velik javnozdravstveni značaj, vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu, ali i u Hrvatskoj, osobito kod starijih ljudi. Visoki udio obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u radnoaktivnoj populaciji najčešći su uzroci smanjenja produktivnosti i radne nesposobnosti, ali i kvalitete života. Ubrzani i sjedilački način života uvelike su pomogli sve većoj pojavnosti kardiovaskularnih bolesti, stoga je najbitnija promjena životnih navika.
Najvažniji rizični čimbenici na koje možemo utjecati su: pušenje, povišen krvni tlak, povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, povećana tjelesna masa/debljina, nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost, šećerna bolest (dijabetes), dugotrajna izloženost stresu. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati jesu: dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza. Na rizike za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i učenjem vještina suočavanja sa stresom.
Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo, u usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi za zemlje EU 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000
Mjerite i pratite vrijednosti krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi te indeks tjelesne mase.
Kratke preporuke koje potencijalno mogu umanjiti rizik od obolijevanja srca:
Budite aktivni – nije važno koja aktivnost, dovoljne su i kratke šetnje sa vašim najbližima, prijateljima
Počnite vježbati – uključite klasične vježbe u svoj život jer nevjerovatno je koliko klasičnih vježbi poput istezanja, trbušnjaka ili čak ples mogu utjecati na rad vašeg srca
Provedite vrijeme na otvorenom – ograničite si vrijeme provedeno za računalom ili televizijom
Brinite o sebi – redovni liječnički pregledi su jedan malen zadataka za tako veliki cilj
Brza reakcija je jako bitna i zato ne odgađajte posjet vašem odabranom liječniku.